Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje?

Piše: Mihaela Mijić

U današnje vrijeme rijetko koja osoba je imuna na utjecaj društvenih mreža. Skoro svaka osoba na svijetu od 11. do 93. godine korisnik je interneta. Prema Stricklandovom (2014) istraživanju, mladi odrasli najaktivniji su korisnici i pod najvećim rizikom su za razvijanje problema mentalnog zdravlja. Možemo reći da su društvene mreže postale ovisnost za mnoge do te mjere da se pojavljuje anksioznost ukoliko nam nestane interneta ili nemamu pristup  Instagramu, Facebooku i Whatsappu zbog novih ažuriranja. Pojavio se novi sindrom među aktivnim korisnicima društvenih mreža zvan Sindrom fantomske vibracije (eng. Phantom vibration syndrome), koji se nekada možda pojavio i kod vas, a da toga niste ni svjesni. Osobe ovisne o društvenim mrežama osjete vibraciju mobitela čak i kada je nema te opsesivno i često provjeravaju društvene mreže. Sindrom fantomske vibracije jedan je od uzroka pojave anksioznosti kod korisnika.

Je li vam se ikada dogodilo da zbog provjeravanja novih poruka i listanja novih objava zanemarite svoje obaveze?

Razlog tomu je utjecaj društvenih mreža na smanjenje fokusa i koncentracije, osobito kod studenata i učenika. Također, istraživanja su pokazala da su pojedinci koji su aktivniji na društvenim mrežama izloženi većem stresu i imaju veću mogućnost pojave depresivnih simptoma. Otežana im je prilagodba u socijalnim interakcijama i imaju manjak samopouzdanja zbog stalne usporedbe s drugima. Kada smo već kod negativnih utjecaja, ne smijemo zaboraviti i nasilje preko interneta i potiskivanje vlastitih emocija kako bismo se na Instagramu pokazali u najboljem svjetlu.

No nije sve baš toliko crno, društvene mreže omogućavaju nam lakšu komunikaciju s drugima, upoznavanje novih ljudi te mogućnost učenja novih informacija.

Kako prepoznati probleme mentalnog zdravlja na društvenim mrežama?

Svi polazimo od pretpostavke da osobe koje na društvenim mrežama objavljuju slike s prijateljima imaju bolji i aktivniji socijalni život te da su manje skloni depresiji. Također, što je veći broj objava možemo zaključiti da je osoba otvorena za nova iskustva što opet isključuje probleme mentalnog zdravlja.

A što mi zapravo možemo zaključiti iz sadržaja objava?

Sadržaj fotografija i videa podijeljenih na društvenim mrežama može nam signalizirati različita stanja i raspoloženja osobe. Iz nečijih objava možemo donijeti pretpostavke o njihovom mentalnom stanju, a najbolji pokazatelj toga su ekspresije lica. Osim toga, možemo se pitati je li nota njihovih objava vedra i vesela ili pak postoje znakovi tmurnoga i zabrinjavajućeg. Ukoliko imamo tekstualni sadržaj, dokazano je da pojedinci s depresijom češće koriste zamjenice u prvom licu, a objašnjenje toga leži iza toga da su osobe s depresijom više samousmjerene, nego ostali.  Obratite pažnju na ove sitne detalje kada sljedeći puta budete ˝skrolali˝ Instagramom i ako vam nešto zapne za oko, obavezno provjerite je li sve u redu!

Literatura:

Bashir, H., & Bhat, S. A. (2017). Effects of social media on mental health: A review. The International Journal of Indian Psychology4(3), 125-131.

De Choudhury, M. (2013). Role of social media in tackling challenges in mental health. Proceedings of the 2nd International Workshop on Socially-Aware Multimedia – SAM ’13. doi:10.1145/2509916.2509921

Naslund, J. A., Aschbrenner, K. A., Marsch, L. A., & Bartels, S. J. (2016). The future of mental health care: peer-to-peer support and social media. Epidemiology and psychiatric sciences25(2), 113-122.